Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.025

Facebook slicica

Katalog

Dunja

Dunja

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

978-86-7157-493-8

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

M6347

Broj strana:

252

Težina:

923 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

35,00 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Dunja je, kao i većina jabučastog voća, stara voćna vrsta. Prema podacima Kandolea, ona se gaji preko 4000 godina, nikad kao glavna, već najčešće kao sporedna kultura. Pretpostavlja se da je poreklom sa Kavkaza, odakle se širila na istok i jug (u Malu Aziju), a odatle u staru Grčku. Iz Grčke je dunja preneta u Rim (pre početka naše ere) a zatim u ostale zemlje Evrope.
Plodovi dunje se malo koriste za potrošnju u svežem stanju, već najčešće prerađeni u slatka, kompote, želea, džem i sok. Razlog tome treba tražiti u ukusu i hemijskom sastavu ploda. Plodovi dunje su trpkog kiselkastog ukusa (zbog sadržaja veće količine tanina) i veće čvrstoće sa dosta kamenih ćelija (što govori i o većem sadržaju celuloze).
Nasuprot maloj potrošnji ovog ploda kao stonog voća, industrija prerade dunju izuzetno ceni zbog velike biološke vrednosti ploda, odnosno, vrlo povoljnog hemijskog sastava za različite vidove prerade. Posebno je pogodna za proizvodnju želea, zbog velike količine pektina (1,97-3,25%).
Plod je bogat ugljenim hidratima (šećerima 7-15%), sa većim učešćem monosaharida (glukoze i fruktoze do 11%). Organske kiseline se kreću od 0,35 do 1,85%. One daju plodu specifičnu aromu i osvežavajući ukus. Tanina ima u količini od 0,08 do 1,14%, a mineralnih materija od 0,4 do 0,9%.
Plod dunje je bogat vitaminima, pre svega: karotinima (71-112 mg%), B, (0,03-0,38 mg%), B2 (0,01-0,05 mg%), B3, PP (1,60-0,48 mg%), nešto manje vitaminom B6, vitaminom C koga ima nešto više nego kod jabuke (10-17 mg%) i drugih materija.
Ovakav hemijski sastav uslovljava hranljivu, profilaktičku i terapeutsku vrednost ploda dunje.
Razvoj i unapređenje prerađivačke industrije uticao je da se dunji u svetu poklanja sve veća pažnja. Podižu se nove površine pod ovom voćkom, intenzivira se oplemenjivački rad, stvaraju se nove, bolje (produktivnije i otpornije) sorte, unapređuje se tehnologija gajenja. Međutim, u našoj zemlji i pored svih napora stručnjaka, gajenje dunje u posleratnom periodu nije mnogo unapređeno.

  • Izdanje: 1
  • Godina: 2010
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 190x240
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Dunja je, kao i većina jabučastog voća, stara voćna vrsta. Prema podacima Kandolea, ona se gaji preko 4000 godina, nikad kao glavna, već najčešće kao sporedna kultura. Pretpostavlja se da je poreklom sa Kavkaza, odakle se širila na istok i jug (u Malu Aziju), a odatle u staru Grčku. Iz Grčke je dunja preneta u Rim (pre početka naše ere) a zatim u ostale zemlje Evrope. Plodovi dunje se malo koriste za potrošnju u svežem stanju, već najčešće prerađeni u slatka, kompote, želea, džem i sok. Razlog tome treba tražiti u ukusu i hemijskom sastavu ploda. Plodovi dunje su trpkog kiselkastog ukusa (zbog sadržaja veće količine tanina) i veće čvrstoće sa dosta kamenih ćelija (što govori i o većem sadržaju celuloze). Nasuprot maloj potrošnji ovog ploda kao stonog voća, industrija prerade dunju izuzetno ceni zbog velike biološke vrednosti ploda, odnosno, vrlo povoljnog hemijskog sastava za različite vidove prerade. Posebno je pogodna za proizvodnju želea, zbog velike količine pektina (1,97-3,25%). Plod je bogat ugljenim hidratima (šećerima 7-15%), sa većim učešćem monosaharida (glukoze i fruktoze do 11%). Organske kiseline se kreću od 0,35 do 1,85%. One daju plodu specifičnu aromu i osvežavajući ukus. Tanina ima u količini od 0,08 do 1,14%, a mineralnih materija od 0,4 do 0,9%. Plod dunje je bogat vitaminima, pre svega: karotinima (71-112 mg%), B, (0,03-0,38 mg%), B2 (0,01-0,05 mg%), B3, PP (1,60-0,48 mg%), nešto manje vitaminom B6, vitaminom C koga ima nešto više nego kod jabuke (10-17 mg%) i drugih materija. Ovakav hemijski sastav uslovljava hranljivu, profilaktičku i terapeutsku vrednost ploda dunje. Razvoj i unapređenje prerađivačke industrije uticao je da se dunji u svetu poklanja sve veća pažnja. Podižu se nove površine pod ovom voćkom, intenzivira se oplemenjivački rad, stvaraju se nove, bolje (produktivnije i otpornije) sorte, unapređuje se tehnologija gajenja. Međutim, u našoj zemlji i pored svih napora stručnjaka, gajenje dunje u posleratnom periodu nije mnogo unapređeno.

Dodatne informacije

Izdavač Partenon
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter