Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

26.276

Facebook slicica

Katalog

Crni labud

Crni labud

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

978-86-86059-10-9

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

K7918

Broj strana:

440

Težina:

770 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

42,00 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Ljudi u Starom svijetu, prije otkrića Australije, bili su ubijeđeni da su svi labudovi bijeli i činilo se da empirijski dokazi sasvim potkrepljuju to uvjerenje. Prizor prvog crnog labuda možda je bio interesantno iznenađenje za nekolicinu ornitologa (i druge silno zainteresovane za boje ptica), ali to nije poenta ove priče. Ona ilustruje ozbiljnu ograničenost učenja zasnovanog na posmatranju ili iskustvu i krhkost našeg znanja. Samo jedan prizor može da poništi opšti zaključak izveden na osnovu opažanja miliona bijelih labudova tokom cijelog milenijuma. Dovoljna je jedna jedina (i, kako sam čuo, prilično ružna) crna ptica.

Proširiću to filozofsko-logičko zapažanje i zaći u empirijsku stvarnost, onu koja me opsijeda još od djetinjstva. Ono što ovde nazivamo Crni labud (i pišemo velikim slovom) jeste događaj koji ima sljedeće tri odlike:

- Prvo, vanredan je po tome što ne spada u domen uobičajenih očekivanja, jer ništa što se zbilo u prošlosti ne može ubjedljivo ukazati na to da je on uopšte moguć. Drugo, uticaj mu je ogroman. Treće, i pored toga što je vanredan ljudska priroda nas nagoni da smišljamo naknadna objašnjenja za njegovu pojavu usljed čega on postaje objašnjiv i predvidljiv.

Zaustaviću se ovdje i sažeti navedeni trojac osobina: rijetkost, izuzetan značaj i retrospektivna (iako ne i perspektivna) predvidljivost. Mali broj Crnih labudova objašnjava gotovo sve u našem svijetu, od uspona ideja i religija, dinamike istorijskih događanja, do važnih dešavanja u našim privatnim životima. Još otkako smo izašli iz pleistocena, prije otprilike deset milenijuma, uticaj Crnih labudova se povećavao. Naročito je osnažio tokom industrijske revolucije, kada je svijet bivao sve složeniji, dok su uobičajeni događaji, oni koje izučavamo, pretresamo i nastojimo da predvidimo na osnovu čitanja novina, bivali sve nevažniji.

Zamislite samo koliko bi vam u osvit dešavanja 1914. vaše shvatanje svijeta pomoglo da pogodite šta će uslijediti (ne varajte koristeći objašnjenja koja vam je u glavu usadio dosadni profesor u srednjoj školi). A u slučaju Hitlerovog uspona i novog rata koji je uslijedio? Ili u slučaju naprasne smrti Istočnog bloka? U predviđanju uspona islamskog fundamentalizma? Ili u slučaju širenja interneta? Ili kraha berze 1987. godine (i još manje očekivanog oporavka)? Prolazni trendovi, epidemije, mode, ideje, novi umjetnički pravci i škole – sve to slijedi dinamiku Crnih labudova, kao i, doslovno, gotovo sve bitno čega biste se mogli sjetiti.

Crni labud predstavlja veliku zagonetku upravo zbog te kombinacije male predvidljivosti i ogromnog uticaja. Ali to još nije glavna tema ove knjige. Dodajmo tom fenomenu i činjenicu kako smo skloni da se ponašamo kao da on ne postoji! Ne mislim samo na vas, vašeg rođaka Džoija i mene, nego i na skoro sve društvene naučnike koji već duže od jednog vijeka delaju u lažnom uvjerenju da svojim oruđima mogu mjeriti neizvjesnost. Primjena takvih nauka o neizvjesnosti na probleme u stvarnom svijetu odista je imala smiješne posljedice. Imao sam privilegiju da vidim takve slučajeve u sferi finansija i ekonomije. Upitajte nekog brokera da vam definiše rizik i najvjerovatnije će umjesto definicije predložiti koje mjere da preduzmete kako biste isključili mogućnost Crnog labuda – a za predviđanje procjene ukupnog rizika one nisu ništa vrednije od astrologije (vidjećemo kako se takve prevare zaogrću intelektualnim plaštom matematike). U društvenom smislu to je endemski problem.

Središnja ideja ove knjige je da smo slijepi za slučajnost, posebno za krupne devijacije: Zašto smo mi, bili naučnici ili ne, genijalci ili obični ljudi, skloni da umjesto šume vidimo drveće? Zašto se uporno bavimo detaljima, a ne mogućim značajnim i velikim događajima, uprkos očiglednim dokazima o njihovom golemom uticaju? I, ako slijedite moju argumentaciju, zašto čitanje novina čak umanjuje vaše znanje o svijetu?

Lako je uvidjeti da je život kumulativan ishod nekolicine značajnih potresa. Dok sjedite u fotelji (ili na barskoj stolici), zaista vam nije teško da utvrdite ulogu Crnih labudova. Izvedite sljedeću vježbicu. Razmotrite sopstveni život. Uzmite u obzir značajne događaje, tehnološke promene i izume koji su se desili u vašem okruženju otkad ste se rodili i uporedite sve to s onim što se očekivalo prije nego što su se desili. Koliko ih je bilo predviđeno? Razmislite o svom privatnom životu, recimo o izboru profesije, pronalaženju partnera, preseljenju iz rodne zemlje, izdajama koje ste doživjeli, neočekivanim dobicima ili gubicima. Koliko često su se te stvari odvijale po planu?

  • Originalni naziv: The Balck Swan
  • Prevodilac: Aleksandar Dragosavljević
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2010
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 150x235
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Ljudi u Starom svijetu, prije otkrića Australije, bili su ubijeđeni da su svi labudovi bijeli i činilo se da empirijski dokazi sasvim potkrepljuju to uvjerenje. Prizor prvog crnog labuda možda je bio interesantno iznenađenje za nekolicinu ornitologa (i druge silno zainteresovane za boje ptica), ali to nije poenta ove priče. Ona ilustruje ozbiljnu ograničenost učenja zasnovanog na posmatranju ili iskustvu i krhkost našeg znanja. Samo jedan prizor može da poništi opšti zaključak izveden na osnovu opažanja miliona bijelih labudova tokom cijelog milenijuma. Dovoljna je jedna jedina (i, kako sam čuo, prilično ružna) crna ptica. Proširiću to filozofsko-logičko zapažanje i zaći u empirijsku stvarnost, onu koja me opsijeda još od djetinjstva. Ono što ovde nazivamo Crni labud (i pišemo velikim slovom) jeste događaj koji ima sljedeće tri odlike: - Prvo, vanredan je po tome što ne spada u domen uobičajenih očekivanja, jer ništa što se zbilo u prošlosti ne može ubjedljivo ukazati na to da je on uopšte moguć. Drugo, uticaj mu je ogroman. Treće, i pored toga što je vanredan ljudska priroda nas nagoni da smišljamo naknadna objašnjenja za njegovu pojavu usljed čega on postaje objašnjiv i predvidljiv. Zaustaviću se ovdje i sažeti navedeni trojac osobina: rijetkost, izuzetan značaj i retrospektivna (iako ne i perspektivna) predvidljivost. Mali broj Crnih labudova objašnjava gotovo sve u našem svijetu, od uspona ideja i religija, dinamike istorijskih događanja, do važnih dešavanja u našim privatnim životima. Još otkako smo izašli iz pleistocena, prije otprilike deset milenijuma, uticaj Crnih labudova se povećavao. Naročito je osnažio tokom industrijske revolucije, kada je svijet bivao sve složeniji, dok su uobičajeni događaji, oni koje izučavamo, pretresamo i nastojimo da predvidimo na osnovu čitanja novina, bivali sve nevažniji. Zamislite samo koliko bi vam u osvit dešavanja 1914. vaše shvatanje svijeta pomoglo da pogodite šta će uslijediti (ne varajte koristeći objašnjenja koja vam je u glavu usadio dosadni profesor u srednjoj školi). A u slučaju Hitlerovog uspona i novog rata koji je uslijedio? Ili u slučaju naprasne smrti Istočnog bloka? U predviđanju uspona islamskog fundamentalizma? Ili u slučaju širenja interneta? Ili kraha berze 1987. godine (i još manje očekivanog oporavka)? Prolazni trendovi, epidemije, mode, ideje, novi umjetnički pravci i škole – sve to slijedi dinamiku Crnih labudova, kao i, doslovno, gotovo sve bitno čega biste se mogli sjetiti. Crni labud predstavlja veliku zagonetku upravo zbog te kombinacije male predvidljivosti i ogromnog uticaja. Ali to još nije glavna tema ove knjige. Dodajmo tom fenomenu i činjenicu kako smo skloni da se ponašamo kao da on ne postoji! Ne mislim samo na vas, vašeg rođaka Džoija i mene, nego i na skoro sve društvene naučnike koji već duže od jednog vijeka delaju u lažnom uvjerenju da svojim oruđima mogu mjeriti neizvjesnost. Primjena takvih nauka o neizvjesnosti na probleme u stvarnom svijetu odista je imala smiješne posljedice. Imao sam privilegiju da vidim takve slučajeve u sferi finansija i ekonomije. Upitajte nekog brokera da vam definiše rizik i najvjerovatnije će umjesto definicije predložiti koje mjere da preduzmete kako biste isključili mogućnost Crnog labuda – a za predviđanje procjene ukupnog rizika one nisu ništa vrednije od astrologije (vidjećemo kako se takve prevare zaogrću intelektualnim plaštom matematike). U društvenom smislu to je endemski problem. Središnja ideja ove knjige je da smo slijepi za slučajnost, posebno za krupne devijacije: Zašto smo mi, bili naučnici ili ne, genijalci ili obični ljudi, skloni da umjesto šume vidimo drveće? Zašto se uporno bavimo detaljima, a ne mogućim značajnim i velikim događajima, uprkos očiglednim dokazima o njihovom golemom uticaju? I, ako slijedite moju argumentaciju, zašto čitanje novina čak umanjuje vaše znanje o svijetu? Lako je uvidjeti da je život kumulativan ishod nekolicine značajnih potresa. Dok sjedite u fotelji (ili na barskoj stolici), zaista vam nije teško da utvrdite ulogu Crnih labudova. Izvedite sljedeću vježbicu. Razmotrite sopstveni život. Uzmite u obzir značajne događaje, tehnološke promene i izume koji su se desili u vašem okruženju otkad ste se rodili i uporedite sve to s onim što se očekivalo prije nego što su se desili. Koliko ih je bilo predviđeno? Razmislite o svom privatnom životu, recimo o izboru profesije, pronalaženju partnera, preseljenju iz rodne zemlje, izdajama koje ste doživjeli, neočekivanim dobicima ili gubicima. Koliko često su se te stvari odvijale po planu?

Dodatne informacije

Izdavač Heliks
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter