Bog svih ljudi: Prekoračenje filozofijske granice

Je li religija rat? Je li sukob kultura neizbježan dokle je religijski element aktivan? Takva se pitanja postavljaju kao posljedica fundamentalizma koji se ponovno širi. Otud značaj snaženja tradicije religijskog univerzalizma. Potraga za Bogom svih ljudi potraga je za tolerantnim toposom religijske istine na kojemu se ne moraju voditi nikakvi vjerski ratovi - potraga za idejom mira apsolutnog, s one strane mnogih bogova i njihovih zaraćenih idola. IZ RECENZIJA: Strasser mimo svake dogmatske pozicije traži novi pristup religiji, religioznom iskustvu, potrebi dijaloga između vjernika različitih konfesija, a, prije svega, izmađu vjernika i nevjernika. Prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič Ova knjiga otvara mogućnost postupnog učenja toleranciji i otvorenosti u vjerskim uvjerenjima i životnim formama što je osobito značajno za geopolitički prostor Južne Europe. Prof. dr. sc. Anton Grabner-Haider Ono čudno u Strasserovim mislima jest to što ne prestaju biti skeptične. Pretkazanje duhovne budućnosti: nakon zaslijepljenosti imanencijom doći će do ludila transcendencije. Možda će ono zahvatiti i mase. Dobro je onda znati da se sa Strasserom transcendencija umno može promatrati a da ju se jeftino ne destruira. Die Zeit Oštra misao, samostalnost i elokvencija čine Strasserovo djelo neizostavnom osnovom kako za religiozne tako i za nereligiozne ljude koji ne žele nastavljati jučerašnje predrasude. Der Standard Bog svih ljudi Petera Strassera (Samir Osmančević) Već u samom prologu Boga svih ljudi, naime, čitamo karakteristično Strasserovo priznanje koje se može proglasiti lajtmotivom onog dijela Strasserova opusa koji zadire u filozofiju religije: Ja znam da Bog postoji jer mora postojati neki razlog koji se ne iscrpljuje u pukom faktičkom, u fizikalnom, kemijskom, biološkom. Ali problem moje duhovne egzistencije - ako se o nečemu tako velebnom uopće može govoriti - sastoji se u tome što ne znam što znači: Bog jest. Kantijanski ne znati što to znači da Bog jest, a s druge strane anselmovski znati njegovu egzistenciju prostor je koji Strasser - kao autor jednog ranijeg djela koje je naslovio Proigrano prosvjetiteljstvo! - zatiče i ispunjava nizom najrazličitijih motiva, od Hesiodove Teogonije, kaosa i Big Banga do na trenutke ekscesicne ex-nihilo-nihil-fit-kombinatorike, od Hitlera do hrabre Židovke koja se dragovoljno javlja u koncentracijski logor kako bi time pomogla Bogu, od Swedenborgova susreta s Bogom koji mu veli Ne jedi toliko do Nietzscheova hic et nunc... Dijapazon tih motiva koji ovom djelu doista daju jednu osobenu unutarnju dinamiku samo je djelomice uvjetovan činjenicom da je Bog svih ljudi zapravo zbirka eseja o značenjima: što to znači da je Bog svemoćan, pravedan, zao, da je tvorac svijeta? Tek iz takva jednog značenjskog kaleidoskopa, takoreći implicitno, izrasta unutarnja armatura religijskog univerzalizma opoćenito, kao nus-produkt spomenutog napora da se zna što se misli kad se kaže da Bog jest, napora na koji se odnose svi problemi filozofije ili i dalje ili se na koncu gube u beznačajnim igrarijama, u misaonosportskom larpurlatizmu. Što znači da Bog jest - za Strassera je kao i za Anselma očito pitanje svih pitanja, no za razliku od ovog on se ne želi koristiti metafizičkom atraktivnošću apsurda. Naprotiv, Bog svih ljudi je zapravo kartezijanska potraga za izvjesnošću i pomirenjem, gotovo karamazovljevski pokušaj modernog nevjernika da to što zna da Bog jest dovede do svjetske formule čija evidencija vodi u smiraj. IZ SADRŽAJA: - Bog svih ljudi Petera Strassera (Samir Osmančević) - Fenomenologija iskoraka - Bogomolja na East Riveru PROLOG: ... a još nisam učinio ono zbog čega sam stvoren. - ELEMENTI ZA RELIGIJSKI UNIVERZALIZAM - I. Ideja religijskog univerzalizma - 1. Skeptična religioznost - 2. Protuuniverzalistička tradicija - 3. Paradigme teologije - 4. Teologija prirodnog svjetla - 5. S one strane straha i drhtanja - 6. Budućnost religioznog osjećaja - II. Savršenost - 1. Bezuvjetnost - 2. Nužnost - 3. Božje stajalište - 4. Ljudski aspekt - III. Dobar i loš početak - 1. Kaos, praznina, slučajnost - 2. Načelo nepretkazivosti - 3. Igra slobode, ritualizam - IV. Idealizam - 1. Stvaranje svijeta - 2. Svijest i bezvremeno - 3. Vrijednosne činjenice - V. Logika apsolutnog - 1. Dvije strane cijeloga - 2. Komplementarnost kao načelo - 3. Minimalna asimetrija u Božjoj biti - VI. Postanak apsolutnog - 1. Tijek vremena i vječnost - 2. Osadašnjenje - VII. Trpeći Bog - 1. Bog pod našom kalotom - 2. Žrtva koja gori cijelu noć - 3. Slučaj Hansa Jonasa PONORI I KRATKI SPOJEVI - VIII. Prosvjetitelj i vidovnjak - 1. Prosvjetitelj kao psihijatar - 2. Uskraćivanje konteksta - 3. Pasije više gluposti - 4. Vjernik hvalisavac - IX. Spasenje ovdje i sada! - 1. Transcendencija imanencije - 2. Nadčovjekovo Ah - 3. Slučaj Ahil - X. Vječni neprijatelj - 1. Bezdan doziva bezdan - 2. Etički, transhumani, inhumani Bog - 3. 12. ožujka 2000. EPILOG ... al tamo, tamo ću gledati/slatki mir, miran spokoj.