Detalji
U knjizi Majka Hatidža, prikazan je život od rođenja do preseljenja na Ahiret srebreničke majke Hatidže Mehmedović hronološkim redom po godinama.
Svi važni događaji i podaci vezani za Srebrenicu nalaze se na jednom mjestu gdje je prikazana slika agresije na Srebrenicu, pad Srebrenice 11. juli, organizovanje majki u udruženja, traženje ubijenih bošnjačkih civila po masovnim grobnicama, izgradnja Memorijalnog centra, kako je tekao povratak u Srebrenicu, procesuiranje ratnih zločinaca sve kroz prizmu života majke Hatidže.
Recenzenti knjige su akademici Mustafa Cerić, Ferid Muhić i Emir Ramić, prof.Adib Đozić i Fadila Memišević predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.
Recenzenti knjige Majka Hatidža rekli su sljedeće:
Mustafa Cerić Reisu-l-ulema (1993-2012):
Esnefina knjiga, biografija, odnosno monografija o Hatidži-hanumi je pouzdan izvor za bošnjačku-bosansku dokumentiranu
historiografiju kao što je i njezina autobiografija s tom razlikom što životna priča o Hatidži-hanumi ima edukativno-pedagošku vrijednost za buduće generacije i zato je toplo preporučujem na čitanje i korištenje u školama za lektiru kao pouku i poruku, kao moralnu i etičku lekciju za uspravan i dostojanstven život u našoj
Bosni.
Akademik Ferid Muhić:
Sistematičnost, argumentiranost, humanistički motivi kojima je inspirisana, ozbiljnost pristupa kao i visoki nivo književnih i estetskih kvaliteta, preporučuju ovu knjigu Esnefe Smajlović-Muhić kao historijski dokument najveće vrijednosti, i kao jedno od onih djela što ostaju za sva vremena.
Direktor Instituta za istraživanje genocida u Kanadi Emir Ramić:
Svi događaji koji su vezani za Srebrenicu i genocid su na jednom mjestu. Rad na biografiji je sam po sebi zahtjevno djelo. Esnefa je to uradila studiozno, iznimno uspješno za njen narod, za njenu državu, za našu historiju u ime bolje naše budućnosti.
Tako bi knjiga mogla i trebala biti sastavni dio najuglednijih biblioteka i akademskih ustanova i institucija u svijetu.
Dr.sc. Adib Đozić redovni profesor:
Riječ je o dragocjenom rukopisu, koji nema svoje eksplicitno žanrovsko obilježje već se može čitati kao biografsko, književno-kao historijski roman, stručno, historijsko, arhivsko, monografsko djelo i istovremeno predstavlja nezamjenljive podatke za dalja istraživanja, ne samo genocidnog stradanja Bošnjaka Srebrenice 1995. godine, već za istraživanje historije i sociologije genocida, historije Srebrenice, psihologije žrtava genocida, prije svega majki i
supruga, historije bosanskog Podrinja, znamenitih ličnosti kod Bošnjaka i na kraju historije Bosne i Hercegovine.