Detalji
U osvit trinaestog vijeka, kad buduće evropske nacije tek počinju da se uobličuju a papstvo teži da uveća svjetovnu moć, u doba promjenljivih granica i saveza pojavljuje se dječak koji će postati legendaran. Poznat svojim savremenicima kao Stupor Mundi, svjetsko čudo, car Fridrih II Hoenštaufen bio je najistaknutiji srednjovjekovni vladar - čovjek čija su prosvećenost i pokroviteljstvo umjetnosti i nauke bili sto godina ispred renesanse.
Godine 1186. Hajnrih, sin cara Fridriha Barbarose, ženi se Konstancom, nasljednicom Kraljevine Sicilije. Njihov sin Fridrih II ostaje siroče sa četiri godine. Njemački velikaši osvajaju Siciliju. Povrativši kakav-takav red u Siciliji, papa šalje dobrodušnog nadbiskupa Berarda da nadzire odgoj darovitog dječaka. Među njima postepeno nastaje duboka veza. Snalažljivi i harizmatični Fridrih ne ostaje dugo u pozadini. Kad je postao punoljetan, ne zadovoljava ga ispunjenje njegove prve ambicije - da povrati staru slavu Sicilije - i sada žudi da izgradi carstvo koje će biti slavno poput antičkog Rima.
Fridrihova titanska borba postaje najveća prijetnja sa kojom se papstvo ikada suočilo. Obilježen dalekovidošću, oduševljenošću sokolarenjem i strasnom naravi koja je dovela do nekoliko supruga, bezbroj ljubavnica i velike, trajne ljubavi prema prelijepoj Bjanki Lanči, Fridrihov život osvjetljava presudni period srednjovjekovne istorije i prikazuje nam čovjeka čija je snažna ličnost posijala sjeme reformacije i udarila temelj modernoj Evropi.