Noćno vijeće

Djela Dževada Karahasana posljednjih su petnaestak godina doživjela mnogobrojna izdanja i dobila niz prestižnih međunarodnih nagrada. Međutim, Karahasan je bio i ostao snažno vezan za hrvatsku kulturnu sredinu: u Zagrebu je i doktorirao tezom o dramaturškim modelima u opusu Miroslava Krleže te objavio niz knjiga. Najnoviji roman situiran je u istočnu Bosnu, u gradić Foču, poznatu - uz ostalo - i po velikim zločinima koje su tamo počinili četnici nad muslimanima u toku II. svjetskog rata. Radnja romana događa se 1991., neposredno prije početka novog međunacionalnog sukoba u kojem će ponovo teško stradati fočanski Bošnjaci. Karahasanu je tuđa jeftina politizactja i površna pripovjedačka efektnost; stoga on ne prikazuje izravno taj sukob kao jednostavnu borbu Dobra i Zia, već preko-glavnog lika Simona, podrijetlom Srbina, povratnika iz inozemstva, analizira stanje duhova u gradiću nad kojim se nadvija prijetnja tragičnog sukoba. Kao svojevrsni narativni okvir romana poslužit će obrazac kriminalističke proze (događa se serija misterioznih ubojstava kojima se ne mogu ustanoviti počinitelji). Međutim osnovu romana zapravo čine digresivne parabole umetnute u osnovnu narativnu iinlju i monoloŠke dionice likova u kojime se razmatraju pitanja važnost! (i)racionalnog principa u ljudskom životu, a osobito u društvenoj organizaciji zajednice, te o odnosu individue i kolektiviteta. Tako kriminalistička proza dobiva jake elemente filozofičnosti i psihoanalitičnosti, kojima Karahasan demonstrira svoju erudiciju i životnu mudrost. Radi se, nesumnjivo, o jednom od najsnažnijih romana suvremene (ne samo bosanske) književnosti, koji svoje premijerno izdanje (prije prevođenja na strane jezike) doživljava u Zagrebu.